Autprica članka
"Utjecaj problemske nastave na aktivnost učenika u nastavi prirode"
je Lidija Pecko.
Kao buduća učiteljica
mislim da su sadržaj nastave i način na koji se ona provodi te metode koje
koriste učiteljice jako važni u motiviranju učenika. Problemska nastava može
biti jako motivirajuća za djecu jer sami moraju naći rješenje za određeni
zadatak. Njihova motiviranost uvelike utječe na njihovu aktivnost na nastavi te
na kvalitetu izvođenja zadataka. Mislim da se nastava prirode također može
provesti rješavanjem probema odnosno kao problemska nastava i to je razlog zbog
kojeg sam za osvrt odabrala baš ovaj članak.
U istraživanju je
sudjelovalo 409 učenika drugog razreda osnovnih škola i 100 učitelja razredne
nastave. Provedeno je u tri županije Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj te
Osječko-baranjskoj. Prosječna starosna dob ispitanika je 8 godina. Cilj
istraživanja je empirijska analiza povezanosti problemske nastave i aktivnosti
učenika u nastavi prirode u odnosu na predavačku nastavu. Rezultati su pokazali
da su učenici aktivniji primjenom problemski orijentirane nastave, u odnosu
prema predvačkoj nastavi. akođer je vidljivo da se uporabom problemske nastave
postiže veća količina znanja nego predavačkim načinom te su učenici
motiviraniji za učenje, a učitelji smatraju da problemsku nastavu nije teško
organizirati.
Smatram da je jako
važno da u natavi sudjeluju svi učenici te da mogu iskazati svoje mišljenje i
posavljati pitanja bez straha ili srama. Upravo takvim, aktivnim, sudjelovanjem
u nastavi učenici lakše i učinkvitije stejču nova znanja. Mislim da problemska
nastava učenicima omogučuje upravo takvo aktivno i učinkovito stjecanje znanja
te im pruža međusobnu interakciju i zajedničko kao i individualno dolaženje do
rješenja problema. Kvalitetno organizirana nastava pruža uspješnost i
zadovoljstvo kako učenika tako i učitelja.
Kako bih
potaknula na komentiranje osvrta na članak posatvit ću par pitanja:
- Smatrate li da aktivnim sudjelovanjem učenik stječe veću količinu znanja?
- Mislite li da je predavačka nastava monotona te da bi se trebalo što više uvoditi problemsko organiziranje nastave?
Slažem se sa vama kolegice, istina je da mi kao učitelji moramo zanti potaknuti učenike na diskusiju i rad, no pri tome bi trebali pripaziti da uključujemo cijeli razred, a ne izdvajati bolje od lošijih. Svi bi trebali imati jednaku šansu za sudjelovanje u nastavi. Učenici se ne bi smjeli imati strah od govora, strah od pogrešnog odgovora.
OdgovoriIzbrišiDora, hvala na prikazanom clanku.
OdgovoriIzbrišiOvako, zastupam konstruktivisticku paradigmu, a to ukljucuje upravo i aktivnost ucenika u nastavi. Oni nisu odlagalista znanja, kako navodi Freire, već aktivni subjekti nastavnog procesa. Problemski zadaci, posebno u nastavi prirode, uvelike grade znanje i navike. Svakako da je produkt veći i bolji nego u samo frontalnom obliku rada.
Poštovana kolegice Dora,
OdgovoriIzbrišiSlažem se s vašim zaključkom kako bi sva djeca morala sudjelovati u nastavi jer bi se oni ponajprije osjećali korisnima i postali bi dio nečega. Naučili bi se poštovati tuđa mišljenja ali i prodiskutirati. Veoma je važno za nas učitelje da svu djecu aktiviramo i da se nitko ne boji reći svoje mišljenje jer se tako razvija i njihovo samopouzdanje.
Draga kolegice Dora,
OdgovoriIzbrišiSmatram ako aktivnim sudjelovanjem u nastavi djeca imaju veću mogućnost za uspjeh u školovanju. Aktivno provođenje nastave dovodi do veće želje za znanjem kod učenika, kao i samim sudjelovanjem u procesu učenja i poučavanja. Također, smatram kako bi se trebalo smanjiti frontalni rad nastavnika, a više uključivati djecu u provođenje nastavnog plana.
Smatram kako si izabrala jako dobar članak i napisala lijepi osvrt :)
Slažem se sa svime navedenim. Smatram da je znanje stečeno na temelju pokusa i konkretnih primjera puno učinkovitije i dugotrajnije, posebno ako je znanje stečeno donošenjem vlastitog zaključka.
OdgovoriIzbrišiSmatram da je terenska nastava i rješavanje problemskih zadataka najbolji vid učenja jer dokazano je da djeca najbolje i najučinkovitije uče kroz igru.
Apsulutno smatram kako se nastava treba izvoditi kroz zadavanje problema učenicima. Samo navođenjem činjenica ne postižemo puno, a školu činimo dosadnim i monotonim mjestom iz kojega djeca jedva čekaju otići. Kroz postavaljenje njima aktualnih pitanja, možemo iz zainteresirati za, naizgled dosadno gradivo.
OdgovoriIzbriši