ponedjeljak, 20. lipnja 2016.

VALIDACIJA HRVATSKE VERZIJE LJESTVICE SOCIO-EMOCIONALNE DOBROBITI I OTPORNOSTI PREDŠKOLSKE DJECE

Autori članka "Validacija hrvatske verzije ljestvice socio-emocionalne dobrobiti i otpornosti predškolske djece" su Sanja Tatalović Vorkapić i Darko Lončarić.
                     
Svi znamo koliko je važno da odgajateljice i odgajatelji znaju dobro procijeniti djecu svoje vrtićke grupe. Veoma je važno da mogu uočiti kada im je neka igra ili neka druga aktivnost dosadna ili zabavna te da vide kakvog su raspoloženja. Upravo zbog tog razloga sam odlučila napraviti osvrt na ovaj članak, kako bi ukazala na važnost pravilne procjene odgajatelja.

 

U istraživanju je sudjelovalo 112 odgajateljica koje su primjenom Ljestvice socio-emocionalne dobrobiti i otpornosti procjenjivale ukupno 1792-oje djece od kojih je 939 djevojčica i 853 dječaka u dobi od 1. do 7. godine. Provele su se u tri županije Primorkos-goranskoj, Istarskoj te Zagrbačkoj. Odgajatelji su odabrani kao prigodni uzorak zaposlenih odgajatelja u različitim dječjim vrtićima. Cilj ovog rada bio je validacija hrvatske verzije njemačke ljestvice socio-emocionalne dobrobiti i otpornosti koja će mjeriti jedan aspekt dobrobiti predškolske djece, odnosno socio-emocionalnu dobrobit i psihološku otpornost i u tom kontekstu ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Socio-emocionalna dobrobit i psihološka otpornost mjerene su u 6 kategorija: Uspostavljanje kontakta i socijalne vještine, Samokontrola i promišljenost, Asertivnost, Emocionalna stabilnost i suočavanje sa stresom, Orijentiranost na zadatak te Uživanje u istraživanju. Rezultati su pokazli da su sve kategorije pokazale vrlo visoku i zadovoljavajuću razinu podudarnosti te kako su odgajateljice procijenile da su sve dimenzije ljestvice značajno razvijenije kod djevojčica nego kod dječaka.


Smatram da je vrlo važna dobra i pravila procjena odgojitelja te da im ona uvelike može pomoći u planiranju rada sa djecom na individualnoj i grupnoj razini, davanju objektivne povratne informacije roditeljima o razvoju djeteta te kreiranju različitih prevencija i rano-intervencijskih programa rada s djecom predškolske dobi. Mislim da to može puno pomoći u lakšem radu s djecom, a ono najvažnije je da su djeca sretnije ako im se organizira prikladna igra ili neka druga aktivnost.

Kako bih potaknula na komentiranje osvrta na članak posatvit ću par pitanja:
  •  Smatrate li da je pravilna procjena odgojitelja važna?
  • U kolikoj mjeri je ona doista bitna?
  • Mislite li da se pravilnom procjenom može odabrati prava aktivnost za dijete ovisno o njegovom raspoloženju te psihičkoj i fižičkoj razvijenosti?
u   Cijeli članak: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193745

Broj komentara: 5:

  1. Smatram kako bi svaki učitelj trebao dobro poznavati svoje učenike, jer ne možemo ih ocjenjivati na temelju izgleda i onoga što oni nama prikažu. Trebamo ih svakako duplje upoznati kako bi mogli naći pravi oblik rada za njih, oblik koji najviše njima odgovara i koji ih čini sretnima.

    OdgovoriIzbriši
  2. Ispravna i cjelovita procjena djeteta veoma je vazna. Tome svakako doprinosi i strucni tim vrtica, skole ili doma. Kako sam ja pedagog svakako da gledam cjelovitije na dijete. Testovi nam uvelike pomazu, ali ne mozemo ih uzimat zdravo za gotovo. Sve u svemu, trebamo jacat djetetove jake strane i sagledavat citav kontekst njegva razvoja.

    OdgovoriIzbriši
  3. Slažem se s kolegicom Kelek kako bi svaki učitelj morao poznavati svoje učenike kako bismo otkrili najbolju soluciju rada s njima kako učenje i škola ne bi postala njihov najveći strah ali i kako im ne bi zadavala stres.

    OdgovoriIzbriši
  4. Slažem se s komentarima mojih kolegica. Svaki učitelj bi trebao dovoljno poznavati svoje učenike, te prema njihovim mogućnostima odrediti način rada. Smatram također kako škola djecu treba predstavljati radost i veselje, a ne stres i strah od neuspjeha.
    Jako lijepo napisan osvrt :D

    OdgovoriIzbriši
  5. Svi komentari stoje, kao i osvrt. Procjena je vrlo bitna, no ne smijemo zaboravit da se dijete, kao i mi, razvija, te naša procjena možda već sljedećeg mjeseca više neće biti točna. Kako se dijete mijenja, i naš pogled na dijete se treba mijenjati i prilagođavati njemu.

    OdgovoriIzbriši